Prijava
Srijeda 27.5.2020
Događaji:
Pretraga

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) početkom 2020. godine proglasila je izbijanje novog koronavirusa, bolest koja je postala Javno zdravstveni problem COVID-19. S ciljem da se preventivno djeluje na zarazu COVID-19, javne zdravstvene vlasti širom svijeta djeluju pod nazorom Svjetske zdravstvene organizacije.

Krizno vrijeme koje svi zajedno prolazimo i preživljavamo predstavlja stresnu situaciju i izaziva stanje stresa kod stanovništva (djece, odraslih, starih osoba).

Stres je neizbježan i ne postoji pravilo kojim stres možemo izbjeći. Svaka osoba je individua za sebe i kao takva na sebi sopstven način izgradi mehanizme suočavanja sa stresom i stresnom situacijom. Ono što svako od nas kao pojedinac može učiniti jeste da vodi računa o sebi. Vodeći računa o sebi vodimo brigu i o drugima. Poželjno je da svi koristimo i usvajajmo adekvatne strategije za rješavanje problema poput korištenje odmora tokom rada ili izvan radnog vremena, zdravo se hranite, bavite se fizičkim aktivnostima i da budete u kontaktu sa porodicom i prijateljima. Izbjegavajte korištenje beskorisnih strategija suočavanja poput konzumiranja duhana, alkohola ili droga. Dugoročno, ne možemo predvidjeti dužinu trajanja krize koju prolazimo, time i izloženost ovoj situaciji  može negativno uticati na Vaše zdravlje.

 

Fokusirajte se na ono što vas interesuje i u čemu ste dobri. Ono šta možete da uradite za dobrobit sebe i ljudi u Vašem okruženju. Svi smo tu sa svojim ulogama samo ih trebamo pronaći.

Osobe koje su oboljele od  Korona virisu ili se nalaze u samoizloaciji  normalno je da se osjećaju tužno, nervozno, zbunjeno, uplašeno i ljutito tokom krizne situacije. Aktivnosti u kući ili stanu u kojemu boravite u izolaciji moraju da se podijele na one kao dio društveno-zabavnih i na one kao  dio radnih obaveza. Dakle, u kući ste, u četiri zida, počinje polako da vas hvata nervoza i nemir. U tom momentu morate sebi da objasnite da nije došlo do ekonomske blokade, neće nestati ni struja ni voda, nije ovo rat,  nisu ovo ratni uslovi, već nešto sasvim drugo. Smirite sebe, ove stvari neće trajati godinama. Ne povezujte novonastalu situaciju  s rečenicom „Tako je bilo i u ratu, pa...“ Mnogi ljudi počet će sada da razmišljaju i da se aktivira nešto poput posttraumatskog stresnog sindroma. Veoma je važno da sebi objasnite da to nije to.

Poremećaj svakodnevice i nove emocije proizvode strah i strepnju, zbog toga mentalno zdravlje može biti narušeno. Jedini način da se izbjegne panika jeste slušati šta o svemu kaže nauka i struka. Slušati naredbe, slušati upute koje nam se daju, kako bi sačuvali svoje fizičko zdravlje, a tako i mentalno. Poželjno je da osobe koje su u izolaciji pokušaju što je više moguće zadržati lične svakodnevne rutine ili da razmisle o nekim novim ako žele. Svakako je veoma važno strogo se pridržavati pravila i preporuka koje je osoba u izolaciji dobila od zdravstvenog radnika ili kriznog štaba.

Za osobe koje su oboljele od Korona virusa ili su u izolaciji dobro je da razgovaraju  sa osobama kojima vjeruju i koji im mogu pomoći. Kontaktirajte svoje prijatelje i porodicu putem telefona ili interneta.

Ako se osjećate preopterećeno, razgovarajte sa zdravstvenim radnikom ili profesionalcem iz mentalnog zdravlja, dostupne su vam psihološke usluge preko interneta ili telefonski.

Psihološka podrška poziv na broj 062 149 529;  Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..